Ab radicis

Ranije nisam spomenula da su trave jednogodišnje ili višegodišnje zeljaste biljke (barem ove ''naše'', evropske - bambusi i bambusoidi iz tropa su drvenasti), prilagođene anemofilnom (vjetroljubnom ;) ) načinu oprašivanja. Najveći broj trava živi u tropskim krajevima, ali se mogu naći u svim klimatskim zonama, na svim kontinentima i na gotovo svim zemljištima. 

Osim što se koriste za ishranu ljudi i životinja (pšenica, ječam, zob, raž, riža, proso, kukuruz), travčice se  primjenuju u hortikulturi (jeste li kad vidjeli ''zelenu površinu'' bez trave?), za formiranje ukrasnih travnjaka (livadarke, rosulje, vlasnjače), sportskih terena (o tome je već bilo riječi) i a u novije vrijeme ih se pokušava koristiti za ''čišćenje'' zemljišta od teških metala i sličnih okolišu-mrskih supstanci, zbog kratkog vegetacionog perioda i bujnog porasta. 

Naravno, nisu sve travčice krasne: neke su uporni i krajnje invazivni korovi, a polen većine je poprilično alergogen(ičan).

Eh, sad kad smo se fino upoznali, red je da se malo posvetimo morfologiji - pa da krenemo od početka, ili od korijena. 

Travlji korijen je najjednostavniji korijen od svih korijena, nježan je i nema sekundarna tvorna tkiva, pa ne može da se deblja (zbog čega je i kratkotrajan, sav takav anoreksičan).  Korijen većine trava se razvija u površinskom sloju zemljišta (15-20 cm), što ove biljčice čini prilično osjetljivim na isušivanje.

Tokom života jedne travčice, na njoj se razvijaju 4 (da, četiri!) različita tipa korijena: 

1. Primarni (glavni) klicin korijen: razvija se prilikom klijanja, i ima veoma ograničenu funkciju - u biti, više služi za učvršćivanje biljčice nego za ishranu.

2. Bočni klicin korijen: formira se nakon glavnog klicinog korijena, razvija se u horizontalnom pravcu i osnovna uloga mu je da ''zauzme'' što više mjesta, i opskrbi mladu travčicu vodom i hranivima iz tla. Bočni klicin korijen je veoma osjetljiv na isušivanje i niske temperature - ako biljčica preživi ovaj stadij, veoma je vjerovatno da će izrasti u zdravu, lijepu travku... ili neuništivi korov.

3. Sekundarno (podzemno-nodijalno) korijenje:  to je onaj ''pravi'' travlji korijen - razvija se na donjem dijelu stabljike (o kojoj će biti više riječi u narednom postu!), i sastavljen je od veeeelikog broja dugih, tankih, vlasastih korjenčića, koji su rijetko (kod kultivisanih žitarica) razgranati. 

4. Zračno (nadzemno-nodijalno) korijenje: razvija se na nadzemnim koljencima (o koljencima u postu o stabljici!) kada ona dođu u kontakt sa tlom - ono omogućava stvaranje Ronaldu mrskih bokora -  tzv. bokorenje, koje je ustvari vegetativni način razmnožavanja trava. 

Sada se fino vratite na prvu rečenicu u ovom postu: "jednogodišne ili višegodišnje". Kako ćemo znati je li neka trava jednogodišnja ili višegodišnja? Jednostavno - pogledamo joj korijen i ono što se dešava oko njega: ako vidimo samo onaj tanki, mali, žiličasti korjenčić (koliko god bio dug), onda je jednogodišnja, a ako sebi pravi zimnicu i skladišti šećere u različitim zadebljanjima iznad ili ispod zemlje - višegodišnja :) Doduše, ta zadebljanja nisu baš korijen nego stabljike, ali o tome ćemo u sljedećem postu.

Stay tuned for... stabljike, rizomi i stoloni :)