Za danas je bilo planirano da se razjasne neke osnovne morfološkoizgledne karakteristike travčica, ali svi mogući i nemogući portali bruje u večerašnjoj utakmici protiv Walesa, pa je red da se, u skladu s tim, pomene uloga travčica na sportskim (posebno fudbalskim) terenima. Samo da napomenem da ja o većini sportova stvarno ne znam ništa: tenis gledam da vidim kako se igrači nerviraju, umjetničko klizanje zbog lijepih haljinica a fudbal zato što ga svi gledaju (i da mogu kasnije da komentarišem kako je travnjak bio loš :D ).
I sami znate da sportski travnjak nije isto što i parkovski travnjak, a posebno ne isto što i neka visokoplaninska livada ili pašnjak. Sportski travnjak mora biti takav da se obezbijede optimalni uslovi za izvođenje sportskih aktivnosti, da se osigura najveći mogući stepen sigurnosti za učesnike i smanji mogućnosti pojave povreda, kako nogu, tako i ega.
Aha.
Disclaimer: Sliku sam bezočno ukrala sa neta i nemam nikakva autorska prava na nju.
Šta će trave uopće na sportskom terenu? Što se to sve fino ne asfaltira, pa oboji u zeleno k'o onaj trotoar kod Narodnog pozorišta? Ili što se ne postavi ona vještačka trava?
Pa, trava smanjuje intenzitet odbijanja svjetla sa površine na kojoj se izvode sportske aktivnosti, što utiče na povećavanje efikasnosti sportista, smanjuje temperaturu terena (transpiracijom izbacuje vodu) i rizik od toplotnog udara kod učesnika.
A kakve su te travčice na sportskim travnjacima? Može li se posijati bilo koja vrsta?
E, ne možeeeeee - ili može, ako hoćete da ljudi zapinju, padaju i prevrću se. Općenito, travčice za sportske travnjake moraju biti otporne na gaženje, sušu, biljne bolesti, formirati gustu tratinu (da ne bude: trči, trči, pa travka), imati finu teksturu listova (ne da tamo raste neko trnje), biti bujne (što će reći, konkurentne prema korovskim biljkama), dobro podnositi nisko i često košenje, imati mogućnost samoobnavljanja (ne da se siju svaki mjesec ponovo) i, što je posebno važno, imati ujednačen izgled tokom što dužeg perioda.
Sada neću detaljno opisivati svaku od travčica koje ulaze u sastave smjesa za sportske terene - morat će malo sačekati da dođu na red, ali red je da se barem spomenu.
Lolium perenne (engleski ljulj)
Lolium perenne - neprikosnoveni kralj fudbalskih terena: niska travčica koja odlično podnosi nisku košnju i intenzivno gaženje, stvara gusti busen, brzo klija i brzo se razvija, ako nije previše hladno ili previše vruće raste tokom cijele godine, listovi su, kako i dolikuje kraljevskoj travčici, sa donje strane izrazito sjajni, kao lakirani. Znate one bijelo-zelene kockice i linije po sportskim travnjacima? E, to je zbog Lolium perenne!
Agrostis capillaris (obična rosulja)
Foto: James Lindsey - Wikimedia Commons
Još jedna tipičnotravnjačka travčica - ima nježne, svijetlozelene listove, niska je, odlično se obnavlja, podnosi čestu i nisku košnju i dobro podnosi gaženje. Slične karakteristike ima i njena rodica pasja rosulja - Agrostis canina, ali o njoj ćemo nekom drugom prilikom :)
Poa pratensis (livadna vlasnjača ili prava livadarka)
Foto: Petr Filippov - Wikimedia Commons
Šta valja: niska, tamnoplavičastozelena, veoma otporna na gaženje, odlično podnosi niske temperature i ne smeta joj dugi snježni pokrivač ni kasni mrazevi, dobro se obnavlja nakon oštećenja.
Šta ne valja: nakon sjetve se razvija sporo, i kvalitet pokazuje tek nakon 3-4 godine, pa se zato kombinuje sa drugim travčicama koje (malo) brže rastu.
Festuca rubra (crvena vlasulja)
Foto: Kristian Peters - Wikimedia Commons
Šta valja: niska travčica, oblikuje gust busen srednjezelene boje, brzo raste.
Šta ne valja: relativno slabo podnosi gaženje, pa se koristi isključivo u smjesama sa drugim travama.
Poa annua (jednogodišnja vlasnjača ili jednogodišnja livadarka)
Jednogodišnja travčica (zvanično, ali može biti i višegodišnja ;) ), veoma se brzo širi, i pa se koristi za dosijavanje i popunjavanje oštećenih mjesta na travnjacima.
Šta valja: veoma se brzo širi, odlično podnosi nisku košnju i brzo se obnavlja
Šta ne valja: veoma se brzo širi, brzo se obnavlja, aliiiiiiiii... ima plitak korijen i jako je osjetljiva na sušu, pa čim Sunce ugrije ona se posuši i ostavlja velike suhe žućkastoslamnaste fleke. Zbog toga zna biti i jako nepoželjna korovska vrsta na travnjacima.
Naravno, ima još par vrsta koje se u manjoj ili većoj mjeri koriste za formiranje ili dosijavanje sportskih travnjaka, ali o njima ćemo drugi put.
Zmajevi, sretno večeras :)
Nema komentara:
Objavi komentar